(HKD Vrila Široki Brijeg)
Hrvatsko kulturno društvo Vrila Široki Brijeg ili skraćeno HKD Vrila Široki Brijeg korijene rada vuče od polovine prošlog stoljeća. Nakon stanke u aktivnostima zbog ratnih događanja rad obnavlja 1999. od kada je ponovo registrirano sa sjedištem u mjestu Dobriču. Istražuje i promovira tradicijsku kulturnu baštinu širokobrijeških sela Župe Mostarki Gradac u koju spadaju Dobrič, Donji Gradac, Gornji Gradac, Gostuša, Grabova Graga i Provo. Ima oko sto članova razvrstanih u nekoliko sekcija.
U travnju 2021. godine predsjednik HKD Vrila je Vlado Bošnjak a umjetnički voditelj Vlado Marić.
U nastupima redovima promovira ENKB iz svog kraja.
U plesnom dijelu mogu se vidjeti tradicijski plesovi ** trusa, ** taraban, ** bokulja, ** trojanac, ** proleta, ** roma, ** kolanje.
Tu su i tradicijske pjesme ** ganga, ** bećarac, ** putnička pjesma, ** brojkavica, ** svatovsko pivanje, ** čobansko pivanje.
Nastupi su popraćeni sviranjem na tradicijskim glazbalima ** diple, ** gusle, ** dvojnica, ** ćurlik.
HKD Vrila na sceni je postavilo više tradicijskih običaja od kojih se posebno ističu ** „Vučari“ i ** „Sijelo u Hercegovini“.
Navedeni ENKB redovito se prezentiraju na festivalu folklora „Sveti Ante čuvaj Vrila naša“ u Dobriču u Širokom Brijegu koji se održava svake godine početkom lipnja i organizira ga HKD Vrila s partnerima.
HKD Vrila predstavio se na brojnim festivalima folklora u BiH, Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Italiji. Ima i sekciju za koreografirani folklor koja se na sceni izvelo više različitih koreografija. Član je UHAKUD-a u BiH.
HKD Vrila duže od deset godina izdaje kalendar s tradicijskim motivima na kojima se promoviraju pučke proslave na području sela Župe Mostarski Gradac od kojih neke imaju tradiciju blizu sedam stotina godina.
Područje Dobriča i ostalih sela širokobriješke Župe Mostarski Gradac bogato je kulturno, povijesno, prirodnim naslijeđem u koje se ubraja veliki broj gradina, gomila, zidina, stećaka, vrela, starih bunara, starog „rimskog“ mosta, kanjona Baćine, izletničke staze i vidikovac Kapina, krda konja, malih endemskih riba „prikanaca“ i raznih drugih. U neposrednoj blizini na lokaciji Varda u mjestu Knešpolje nalazi se i velika nekropola stećaka i ostaci srednjovjekovne crkve