POPIS ELEMENATA NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE ŠIROKOBRIJEŠKIH SELA ŽUPE MOSTARSKI GRADAC
- Dobriča, Donjeg Graca, Gornjeg Graca, Gostuše, Grabove Drage, Prova

Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine (Društvo za DTKB) u suradnji s Udrugom hrvatskih amaterskih kulturnoumjetničkih društava u BiH (UHAKUD u BiH) i podršku Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke (MOZKiŠ ŽZH) oformilo je ekspertni tim koji je izradio detaljan popis elemenata nematerijalne kulturne baštine (ENKB) za područje širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac. U sklopu Župe Mostarski Gradac nalaze se širokobriješka sela Dobrič, Donji Gradac, Gornji Gradac, Gostuša, Grabova Draga i Provo.
Obrađeni i sistematizirani podaci s popisom ENKB, njihovim kratkim opisima i pojašnjenjima metodologije digitalizacije, predstavljeni su u Zborniku radova predavača sa seminara folklora Hrvata u BiH koga je objavio UHAKUD u BiH 2020., u radu s nazivom Digitalizacija sadržaja o nematerijalnoj kulturnoj baštini.
U nastavku se nalazi sažetak popisa ENKB s područja ovih sela.

PRIKUPLJANJE MATERIJALA NA TERENU

Podršku radu na terenu ekspertnom timu Društva za DTKB pružili su članovi Hrvatskog kulturnog društva Vrila (HKD Vrila) iz Širokog Brijega a posebno njihov predsjednik Vlado Bošnjak i umjetnički voditelj Vlado Marić. Članovi HKD Vrila uglavnom su žitelji navedenih sela i baštinici najvećeg broja ENKB s ovog područja. Članovi HKD Vrila proučavaju ENKB svog kraja, prenose ih na mlade naraštaje i promoviraju kako u svom mjestu tako isto u drugim mjestima u BiH, RH kao i u više zemalja EU-a. Podrška radu tima pružena je i od strane članova Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kapina (Društvo Kapina) iz Širokog Brijega a posebno njihove predsjednice Marine Marić i tajnice Danice Jagode Marić. Društvo Kapina svoje aktivnosti do sada je realiziralo uglavnom na području sela Župe Mostarski Gradac.

ELEMENTI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE

Prikupljeni materijali o ENKB na području širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac obrađeni su, sistematizirani, digitalizirani i grupirani u dvanaest cjelina. U ove grupe ENKB spadaju tradicijski plesovi, tradicijski napjevi ili pjevanja, prakticiranje tradicijskih glazbala, stari tradicijski običaji, tradicijska događanja i pučke proslave, tradicijski načini spravljanja hrane u posebnim prigodama, stari recepti i načini liječenja, tradicijske vještine i zanati, usmena predaja i stare pripovijesti, tradicijski sportovi, tradicijske dječje igre, lokalni jezik i dijalekt.

Tradicijski plesovi koji se još uvijek prakticiraju na ovom području su ** trusa, ** tara-ban, ** trojanac, ** bokulja, ** roma, ** proleta i ** kolanje. Oni su sastavni dio nastupa HKD Vrila, kada izvodi tradicijske

Karakteristična tradicijska pjevanja koji su još uvijek živi su ** ganga, ** bećarac, ** „pi-vanje na bas“, ** „putničko pivanje“, ** brojkavica, ** „svatovsko pivanje“, ** „čobansko pivanje“, ** „Gospin plač“, ** „U sve vrime godišta“, ** „Zdravo tilo Isusovo“. HKD Vrila ima posebnu sekciju za tradicijsko pjevanje koja njeguje ove napjeve. Oni su sastavni dio nas-tupa HKD Vrila, kada izvodi tradicijske

U ovim selima dio žitelja svira na tradicijskim glazbalima ** diplama, ** guslama, ** svi-rali/dvojnicama, ** usnoj harmonici. Oni su sastavni dio nastupa HKD Vrila, kada izvodi tradicijske

Navedena tradicijska glazbala, plesovi i pjevanja redovito se mogu vidjeti početkom lipnja mjeseca na Večerima folklora Sveti Ante čuvaj Vrila naša u Dobriču.

Stari tradicijski običaji koji su se zadržali do današnjih dana na ovom lokalitetu su ** „Prošnja djevojke – rakija“, ** „Svadba - dolazak po mladu“, ** „Svadba – kušanje čorbe kod svekrve i prebacivanje jabuke“, ** „Svadba – darivanje mladenaca – kupljenje jabuke“, ** „Misa na Božić i kušanje kolača kod crkve“, ** „Paljenje svića uz svečani obiteljski ručak na Božić“, ** „Običaj cine koji ide uz Materice“, ** „Silo i bacanje jabuke djevojci“, ** „Ćo-sanje na derneku“, ** „Vučari“ i ** „Čaše“.

Tradicijska događanja i pučke proslave na području ovih sela, gdje se redovito prezen-tiraju navedeni ENKB, su:
• „Ime Isusovo u Gornjem Gracu“ u prvu nedjelju poslije blagdana Tri Kralja 6. si-ječnja,
• „Proslava svetog Josipa u Dobriču“ u prvu nedjelju poslije blagdana Svetog Josipa 19. ožujka,
• „Sveti Ante čuvaj Vrila naša“ u Dobriču u subotu prije blagdana Svetog Ante 13. lip-nja,
• „Bilska misa – Bile“ početkom srpnja u nedjelju poslije blagdana Svetog Petra,
• „Orovnik“ u Donjem Gracu u nedjelju poslije blagdana Velike Gospe 15. kolovoza,
• „Misa kod Kipića“ u Grabovoj Dragi u nedjelju nakon blagdana Male Gospe 8. ruj-na,
• „Otarić – Bile“ u podnožju uzvisine Grozdac na Velikim Bilima u zadnju nedjelju u rujnu.

Zabilježena su trideset dva tradicijska načina spravljanja jela u posebnim prigodama. Neki od njih posebno su karakteristični kao što su uštipci, ** „suvi sir iz mijeha“, ** „kruv ispod sača“, ** „pole kompiri“, ** „kalja“, ** „pura i lučenica“, ** „cicvara“. HKD Vrila i Druš-tvo Kapina početkom lipnja 2017. godine priredili su u sklopu manifestacije „Čuvajmo vrila naša“ večer tradicijske kuhinje na kojoj su se pekli uštipci i degustirali s domaćim mladim i „suhim iz mijeha“ sirom.

Prikupljeno je i osam starih recepata i načina liječenja koji se baziraju na biljkama i pri-rodnim pripravcima iz okruženja na samom lokalitetu.

Slika 1. Pura; Dobrič, Široki Brijeg; siječanj, 2018.
Slika 1. Pura; Dobrič, Široki Brijeg; siječanj, 2018.

Na ovom lokalitetu sačuvano je nekoliko tradicijskih vještina odnosno zanata i to:
• Izrada „krtola“ ili „sepeta“ i manjih posuda od vrbina pruća,
• Izrada drvenih držalica i oruđa za rad u polju, izrada dijelova tradicijskog drvenog namještaja kao što su stolice, tronošci i stolovi,
• Pokrivanje manjih objekata kao što su planinske staje i nadstrešnice „krovom“ ili slamom. Mještani s ovim vještinama ne bave se profesionalno ovim zanatima nego su im to dodatne hobi aktivnosti,
• Izrada suhozida.

Najpoznatija usmena predaja i stare pripovijesti koje su se utkale u živote ljudi ovog kraja su:
• „Narodna predaj o Bilom lovcu ili Kudi“,
• „Narodna predaja o strašnoj Kučibabi koja živi u čatrnji“,
• Narodna predaja o kužnim grobovima u Dobriču na Stražnici“,
• Narodna predaja o alkama (kolutima), za vezivanje brodova u kanjonu Baćine“,
• „Narodna predaja o kravoscu“,
• „Priče o vilama koje konjima pletu grivu“.

Tradicijski sportovi prisutni na ovom lokalitetu su ** „Potezanje klipa“ i ** „Bacanje ka-mena s ramena“ koji se često mogu vidjeti na „Bilskoj misi“.

Tradicijske dječje igre koje se mogu sresti na ovom lokalitetu su ** „Frnja“, ** „Klis“, ** „Bliža“ i ** „Prsten“.

Prilikom rada na terenu u lokalnom jeziku/dijalektu kojim se govori na ovom području zabilježena su sto dvadeset tri karakteristična pojma. Neki od zabilježenih pojmova koriste se i u susjednim selima.

OSTACI MATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE

Na području širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac ima veliki broj lokaliteta s ostacima materijalne kulturne baštine. Najpoznatiji lokaliteti su „Nekropola stećaka na Mušaluku“ u Donjem Gracu, „Rimski“ most preko rječice s izvorišta Žvatić u Dobriču, Veliki stećak južno od groblja Divojka u Dobriču, Fortifikacijske zidine u Avlijama u Dobriču, Velika gradina iznad Avlija u Dobriču, Ostaci ukopanih kamenih kuća u Avlijama u Dobriču, Bunar Asanovac na Podinama u Grabovoj Dragi, Mlinice u Dobriču i Donjem Gracu, Stećci na Ekonomiji u Provu, više gradina razasutih po svim selima, više stećaka razmještenih po svim selima kao i štale slamarice u Bilima u Grabovoj Dragi.
Dio ENKB opisanih u prethodnim recima vezani su za ove lokalitete, a neki su na njima i nastajali.

Slika 2. „Rimski“ most na rječici s izvorišta Žvatić u Dobriču; Široki Brijeg; studeni 2020
Slika 2. „Rimski“ most na rječici s izvorišta Žvatić u Dobriču; Široki Brijeg; studeni 2020
Slika 3. Bunar Asanovac u Grabovoj Dragi; Široki Brijeg; ožujak 2019.
Slika 3. Bunar Asanovac u Grabovoj Dragi; Široki Brijeg; ožujak 2019.
PRIRODNO OKRUŽENJE

Ljepota i bogatstvo prirodnog okruženja ovih sela ogleda se u očuvanom krajoliku bogatom izvorima i spremnicima vode kao i raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama. Građevinski zahvati, pogotovo starije građevine, na ovom prostoru izrađene su u skladu s krajolikom na način da ga ne narušavaju nego ga dopunjavaju.
Ovdje se posebno ističu kanjon potoka Baćina u Dobriču, Rječica s izvorišta Žvatić u Dobriču, „Bilo vrilo“ i „Ereševo vrilo“ u Dobriču, „Vrilo Orovnik“ u Donjem Gracu, „Vrilo na Resnici“ u Gornjem Gracu, rijeke Crnašnica i Lištica u Dobriču, izvorski bunari Bistrice na Bilima u Grabovoj Dragi, bunar u Živici u Grabovoj Dragi, jezero Gnjilište u Provu, „Gaj u Dobriču s Ćubelinim vrtlom“ i slamnatom nadstrešnicom, „Bilski konji“ u Grabovoj Dragi i Gornjem Gracu, endemska riblja vrsta Prikanci u Dobriču.
Kao i u slučaju materijalne baštine dio opisanih ENKB vezani su za ovo prirodno okruženje. Mještani su dolazili na izvore i bunare po vodu. Pastiri su dovodili stada na pojilišta, koja su se nalazila na navedenim izvorima, i zajedno pjevali tradicijske pjesme, pričali priče i prakticirali glazbala. U mnogim tradicijskim pjesmama i pričama utkani su neki od ovih toponima prožetih prirodnim ljepotama.

Slika 4. Konji na Bilima u Grabovoj Dragi; Široki Brijeg, svibanj, 2020.
Slika 4. Konji na Bilima u Grabovoj Dragi; Široki Brijeg, svibanj, 2020.

 

Connect with us