Hrvatsko kulturno društvo Vrila Široki Brijeg

(HKD Vrila Široki Brijeg)

Hrvatsko kulturno društvo Vrila Široki Brijeg ili skraćeno HKD Vrila Široki Brijeg korijene rada vuče od polovine prošlog stoljeća. Nakon stanke u aktivnostima zbog ratnih događanja rad obnavlja 1999. od kada je ponovo registrirano sa sjedištem u mjestu Dobriču. Istražuje i promovira tradicijsku kulturnu baštinu širokobrijeških sela Župe Mostarki Gradac u koju spadaju Dobrič, Donji Gradac, Gornji Gradac, Gostuša, Grabova Graga i Provo. Ima oko sto članova razvrstanih u nekoliko sekcija.

U travnju 2021. godine predsjednik HKD Vrila je Vlado Bošnjak a umjetnički voditelj Vlado Marić.
U nastupima redovima promovira ENKB iz svog kraja.
U plesnom dijelu mogu se vidjeti tradicijski plesovi ** trusa, ** taraban, ** bokulja, ** trojanac, ** proleta, ** roma, ** kolanje.
Tu su i tradicijske pjesme ** ganga, ** bećarac, ** putnička pjesma, ** brojkavica, ** svatovsko pivanje, ** čobansko pivanje.
Nastupi su popraćeni sviranjem na tradicijskim glazbalima ** diple, ** gusle, ** dvojnica, ** ćurlik.
HKD Vrila na sceni je postavilo više tradicijskih običaja od kojih se posebno ističu ** „Vučari“ i ** „Sijelo u Hercegovini“.
Navedeni ENKB redovito se prezentiraju na festivalu folklora „Sveti Ante čuvaj Vrila naša“ u Dobriču u Širokom Brijegu koji se održava svake godine početkom lipnja i organizira ga HKD Vrila s partnerima.

HKD Vrila predstavio se na brojnim festivalima folklora u BiH, Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Italiji. Ima i sekciju za koreografirani folklor koja se na sceni izvelo više različitih koreografija. Član je UHAKUD-a u BiH.

HKD Vrila duže od deset godina izdaje kalendar s tradicijskim motivima na kojima se promoviraju pučke proslave na području sela Župe Mostarski Gradac od kojih neke imaju tradiciju blizu sedam stotina godina.

Područje Dobriča i ostalih sela širokobriješke Župe Mostarski Gradac bogato je kulturno, povijesno, prirodnim naslijeđem u koje se ubraja veliki broj gradina, gomila, zidina, stećaka, vrela, starih bunara, starog „rimskog“ mosta, kanjona Baćine, izletničke staze i vidikovac Kapina, krda konja, malih endemskih riba „prikanaca“ i raznih drugih. U neposrednoj blizini na lokaciji Varda u mjestu Knešpolje nalazi se i velika nekropola stećaka i ostaci srednjovjekovne crkve